Mostar, rujan 2017.

Danas, 6. 9. 2017. godine, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-K je organiziralo konferenciju za medije na temu početka školske godine. Konferenciji su prisustvovali dr. sc. Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNK, Omer Spaho, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja HNK, Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ, Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK i Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ.

 

Konferenciju je otvorio ministar Hadžović, podijelivši s prisutnima zadovoljstvo što je školska godina počela na vrijeme, dakle prvog ponedjeljka u rujnu, usprkos brojnim poteškoćama i pritiscima:

„Moje kolege iz sindikata za osnovno i srednje obrazovanje, su uspješno sarađivali sa mnom na prevazilaženju prepreka i poteškoća, kako bi školska godina počela na vrijeme, što smo i uspjeli, jer je nastava započela prvog ponedjeljka u mjesecu septembru. Pored toga, uspjeli smo da zbrinemo zaposlenike za čijim radom je prestala potreba u osnovnim školama,  i to u rekordnom roku, na čemu bih posebno zahvalio svima koji su učestvovali u tom procesu. Također bih želio naglasiti da smo i za osnovne i za srednje škole, u nekih 95% već kompletirali Kolektivne ugovore, s tim da je ostao jedan dio koji treba usuglasiti sa Vladom. Želio bih još najaviti i novi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, koji će se naći u proceduri do kraja ovoga mjeseca, a s tim da će se uz izradu novog Zakona paralelno raditi i na Pravilnicima, kojima bi se uz Zakon, dodatno regulisao sistem osnovnog odgoja i obrazovanja.“

„Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona je u školskoj 2017/2018. godinu, u prve razrede upisan 1901 učenik, što je 27 učenika manje u odnosu na prošlu godinu. Ukupan broj upisanih učenika na području HNK, u 50 osnovnih škola je 17.415. Prosjek broja učenika po razrednom odjeljenju je 17, s tim da pri posmatranju ovih podataka morate uzeti u obzir i posebne specifičnosti ovog kantona, jer postoje i manje područne škole, s manjim brojem učenika, posebno u nekim povratničkim općinama. U 29 srednjih škola na području HNK je u školskoj 2017/2018. godini upisano 7.908 učenika, s tim da je u prve razrede upisano 1811 učenika. Prosječan broj učenika po razrednom odjeljenju u srednjim školama iznosi 18 učenika. Od ukupnog broja, na 3-godišnja zanimanja, upisano je 1314 učenika, s prosjekom od 15 učenika po razredu. Kao što ste već upoznati, ovo Ministarstvo je poduzelo određene mjere i provelo kampanju vezanu za zapošljavanje u određenim sektorima i najavili smo izradu novih nastavnih planova i programa, kao i novog Zakona o srednjem stručnom obrazovanju, s kojim želimo ići na takozvano 'dualno' obrazovanje, kako bismo pomogli našoj privredi i školovali kadrove za privredu, a ne za biro. “ – izjavio je Hadžović.

Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNK, je izrazila kako je došlo do određenih poteškoća zbog nedostatka učenika, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama: „ Uz veliku volju Vlade i Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNK smo uspjeli ove godine prevazići probleme i poteškoće, tako da su radna mjesta zadržana, kod ljudi koji su radili na neodređeno vrijeme, što je i bio cilj. Čuli ste podatke, vidite da su prosjeci na samoj granici pedagoških standarda, ali smatram da bi ljudi trebali biti zadovoljni, iako u srednjem obrazovanju nije u potpunosti zbrinut tehnološki višak zbog nedostatka Pravilnika, ali će taj broj ljudi biti mali, zato što se izašlo u susret da se podijeli broj učenika u neka manja odjeljenja, tako da ljudi neće ostati bez posla. U poređenju s drugim kantonima u segmentu zbrinjavanja zaposlenika za čijim radom je prestala potreba, ovaj kanton je najbolji, jer se ovdje prije svega misli o radniku i da on zadrži svoje radno mjesto, ali smo po uređenosti i nedostatku nekih pravilnika lošiji od ostalih kantona, te se nadam da ćemo u narednom periodu uspjeti i to da riješimo.“

Po pitanju manjka djece u ovoj školskoj godini, u usporedbi s prošlom, ministar Hadžović je ukazao na određene specifičnosti: „Ove godine imamo manjak broja učenika upisanih u srednje škole koje rade prema nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku na području Mostara, zbog prelaska na devetogodišnji sistem obrazovanja, istu situaciju smo imali prethodnih godina u školama koje rade po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, iz istog razloga. Ove godine je ta situacija u Mostaru, a sljedeće godine će biti u nekim drugim općinama. Mi ćemo nastojati da to riješimo kao i ove godine, prilagođavanjem organizacionih šema. Ove godine šeme koje je slalo Ministarstvo su urađene s ciljem da ljudi koji su zaposleni na neodređeno vrijeme ne gube poslove, ili da ne gube sate od norme. Mislilo se i na budžet, tako da su se zbrinjavali radnici koji su već zaposleni i nemaju punu normu, a gledalo se da se ne zapošljavaju novi ljudi ondje gdje se situacija mogla riješiti na ovaj način. “

Slavko Lauš se dodatno pozabavio pitanjem zbrinjavanja radnika za čijim radom je prestala potreba u školama, kao i na zaposlenicima na određeno i neodređeno vrijeme čiji se status rješavao:

„Svi oni ljudi koji su prošle godine radili na određeno vrijeme, imaju taj status već niz godina, a mi vršimo pritisak da dobiju status na neodređeno vrijeme, ukoliko postoji potreba za njima u školama. To nisu novi zaposlenici, nego su već u sustavu. Ove godine nemam točan broj tih ljudi čiji se status riješio, no mogu vam reći da ćemo mi iz Sindikata sve napraviti, uz suradnju s ministrom i predsjednikom Vlade, kako bi se ta situacija riješila i da ljudi ne bi ostajali bez posla. Kako ima prostora za rješavanje ovih problema, mislim da se u osnovnom obrazovanju uveo jedan red, u čemu zasluge imaju i Sindikati. Pitanje tehnološkog viška i organizacijskih shema je uređeno na jedan transparentan i odgovoran način i uspješno su zbrinuti ljudi, i to 62 zaposlenika u osnovnim školama koje rade po NPP-u na hrvatskom jeziku, a 43 zaposlenika u osnovnim školama koje rade po NPP-u na bosanskom jeziku. Još moram da naglasim da nismo imali nijednu primjedbu na zbrinjavanje radnika, te ovu priliku koristim da zahvalim mojim kolegama koji su bili u Povjerenstvu za zbrinjavanje djelatnika za čijim radom je prestala potreba, jer su odradili jako važan i odgovoran posao, kao i ministru i predsjedniku Vlade, jer su obojica izravno uključeni u ovu problematiku, te pokazali ozbiljnost i volju da surađuju s nama da nastava počne na vrijeme i da se ovi problemi riješe. U pripremi je novi Zakon, kao i Kolektivni ugovor za osnovno obrazovanje, što će nam dati jedan zakonski okvir i temelj za daljnje funkcioniranje.“